
Gud moning long evri gudfala sitisen mo olgeta residen blong Vanuatu.
Mi olsem Hed blong eksekutiv blong Vanuatu Gavman, mi wantem mekem stetmen ia folem situesen blong COVID-19 olsem we World Health Organization I bin anaonsem long Tasdei 12 Maj 2020.
Fes samting, mi wantem kongratuletem mo talem tankiu long nasonol Taskfos blong COVID19 from taem mo efot we oli putum blong stopem vaeres ia blong kam insaed long kaontri.
Long tede, Tusdei 17 Maj 2020, yumi nogat wan konfem keis blong Coronavirus o eni saspek yet long Vanuatu. Folem statistik, yestedei vaeres ia i infektem 153,517 pipol we 81,048 long olgeta oli kam long China. Naoia we i stap, sik ia hemi aot long China i go long Europe mo i infektem 21,157 pipol long Italy nomo mo i kilim kolosap 5,735 pipol raon long wol. Naoia vaeres ia i spred i go long evri kontinen mo i stap muv i kam kolosap long yumi. Hemi kam klia naoia se vaeres ia i muv hem wan wetem kolkol weta mo from hemia, hemi stap muv i go long Saoten Hemisfia. Olgeta keis we i stap go antap long Australia naoia hemi stap olsem mein konsen blong yumi, from yumi save se bambae i gat lokol transmisen. Naoia we i gat 6 keis long French Polynesia mo Guam yumi mas akseptem se yumi mas lukaot gud long yumi.
World Health Organization we i helpem nasonol Taskfos, oli stap monitarem situesen mo bambae oli kontinu blong infomem yumi. Preperesen blong kontrolem eni keis I stap happen naoia wetem plante sapot mo help blong olgeta diveloping patna blong yumi olsem WHO, DFAT, MFAT, The Peoples Republic of China, ADB, World Bank, UNDP, UNICEF, olgeta NGOs mo olgeta feit oganaisesen. Long taem naoia, yumi fokasem olgeta efot blong yumi blong priperem olgeta risos long tufala senta long Vila Sentrol Hospitol mo long Noten Provensol Hospital. Olgeta aksen long boda blong yumi bae kontinu blong kam strong blong mekem sua se yumi limitim eni posibol man o samting I karem vaeres I kam insaed.
Folem Dekleresen blong WHO, Corona Virus naoia hemi spred bigwan. From hemia, yumi luk plante kaotri we oli kasem vaeres ia raon long wol mo long rijen oli tekem strong aksen blong protektem populesen blong olgeta mo faenem wei blong stopem spred blong vaeres ia. Olgeta kaontri we oli no kasem vaeres ia yet oli tekem tu olgeta impoten aksen blong protektem populesen blong olgeta mo Vanuatu i stap tekem olgeta semak aksen blong protektem pipol blong Vanuatu.
From se ekonomi i smol, bambae yumi filim impak blong olgeta globol mo rijenol aksen ia. Bambae hemi afektem olgeta sekta blong hotel mo transpot, bambae i gat impak long wok, bambae i afektem olgeta famli mo bambae revenu blong Gavman i go daon.
Mi bin askem olgeta ofisol blong mekem wan asesmen blong impak blong ekonomi mo talem olgeta aksen we gavman i save tekem blong manejem smol ekonomi blong yumi ia.
Long not ia, mi wantem mekem olgeta anaonsmen blong olgeta niu aksen ia mo mi stap askem evri sitisen, residen mo olgeta otoriti blong implimentem olgeta long olgeta nekis 60 dei we i stap kam:
Evri sitisen blong Vanuatu bambae oli rikonsidarem traveling blong olgeta i go ovasi. Be bae oli save travel nomo anda long spesel situesen
- RSE, SWP mo PLS leba skim hemi temporari saspen stat long tede.
- Folem 30 dei Temporari ban we Global Cruise i givim, gavman i putum wan mo narafala 30 dei temporari ban long olgeta turis bot we oli stap kam long Vanuatu.
- Bambae yumi luk namba blong olgeta intanasonal mo rejinol flaet i go daon, hemia i folem nomo travel restriksen we olgeta kaontri we oli rispon long sik ia oli mekem.
- Olgeta kago bot, bot we i karem oil, gas mo fuel bambae oli kontiniu blong kam olsem evritaem wetem spesel kondisen, be olgeta narafala foren bot bambae oli saspendem trip/visit blong olgeta i kam long Vanuatu
- Olgeta Intanasonal grup we oli stap travel i kam long Vanuatu insaed long nekis 60 dei, oli stap askem olgeta blong dilei o kanselem trip blong olgeta i kam long Vanuatu. Olgeta lida blong komuniti oli mas stat tingting long olgeta wei blong olsem wanem blong kipim gud olgeta ples blong miting, olsem olgeta jej sevis mo olgeta maret sapos long fiuja oli stopem olgeta aktiviti ia.
- Bambae oli tekem olgeta siries step long olgeta kava ba, pubs, naetklab mo olgeta pablik ples folem nomo olgeta advaesori we bae oli stap kamaot.
- Stat lo tede i go bambae evri risponsibol gavman sekta, praevet ejensi mo komuniti bae oli implimentem mo mekem i kompolsari blong stap klin mo washem han oltaem.
- Evri foren misen long China, New York, Brussel, Geneva mo Canberra oli stap instraktem olgeta blong wok nomo long haos we oli stap long hem, mo evri inkaming foren misen oli saspen blong 60 dei stat long tede.
- Olgeta Hospitol Emejensi Operesen Senta oli wok naoia blong pripea from eni konfem lokol o impot keis manejmen
- Olgeta municipal eria, ofis, bisnis haos, jej, skul oli mas gat mo yusum olgeta gudfala sanitesen mo haejin fasiliti
- Olgeta we oli stap mekem bisnis long olgeta komesol guds mo aelan kakae oli no mas mekem praes blong olgeta samting i go antap, mi stap askem olgeta otoriti long gavman blong mekem sua se olgeta stoa oli no mas tekem advantej long situesen ia.
- Prodaktiv Sekta blong Gavman i mas inkrisim saplae blong olgeta lokol produs long olgeta provins mo mekem se i gat treding bitwin olgeta aelan.
- Ekonomik tim blong Ministri blong Faenans i stap blong asesem ekonomik impak mo kolaterol damej we bambae Korona Vaeres i mekem. long olgeta taem ia olgeta bisnis oli no mas tekem advantej long situesen we i stap naoia, be oli enkarejem olgeta blong folem olgeta step we Vanuatu Resilens Bisnis Kaonsel blong Jemba blong Komes i givimaot.
- Gavman i stap wok blong bildim fasiliti blong kipim olgeta man we oli kasem sik ia insaed long hem, long Port Vila mo Santo.
Long olgeta deis we i pas, Gavman tru long Nasonol Taskfos i bin mekem plante konsaltesen wetem plante stekholda mo olgeta gavman bodi blong mekem sua se laef blong pipol i no stap long denja. Olsem we mi talem, olgeta aksen ia hemi blong wan period blong 60 dei be bambae oli mekem riviu long hem long en blong 30 dei.
Gavman i wantem mekem i klia se vaeres i spred kwiktaem, mo fasin blong hemi save kilim man i dipen long olsem wanem nao yu praktisim haejin blong yu mo hemia hemi impoten tumas blong evriwan blong i save mo stat blong praktisim long haos, skul mo wok. Mi askem evri tija, parens blong tekem taem blong tijim olgeta pikinini blong washem gud han mo no tajem maot mo ae blong olgeta.
Tank yu
(Delievered Tuesday, 17 March 2020)